Název: Partial or absolute authority : the head (djed) of the Bosnian Church as an arbiter in determining culpability between Bosnian rulers and nobles in the 14th and 15th centuries
Variantní název:
- Částečná nebo absolutní autorita : hlava (djed) bosenské církve jako arbitr při určení viny v procesu mezi bosenskými panovníky a šlechtou ve 14. a 15. století
Zdrojový dokument: Studia historica Brunensia. 2024, roč. 71, č. 2, s. 93-110
Rozsah
93-110
-
ISSN1803-7429 (print)2336-4513 (online)
Trvalý odkaz (DOI): https://doi.org/10.5817/SHB2024-2-6
Trvalý odkaz (handle): https://hdl.handle.net/11222.digilib/digilib.80882
Type: Článek
Jazyk
Jazyk shrnutí
Licence: CC BY-NC-ND 4.0 International
Přístupová práva
otevřený přístup
Upozornění: Tyto citace jsou generovány automaticky. Nemusí být zcela správně podle citačních pravidel.
Abstrakt(y)
In medieval Bosnia, the existence of a unified legal code that defined the legal principles, duties, and obligations of the parties involved in a particular dispute was not recorded. One of the most significant relationships in the history of medieval Bosnia was the relationship between the ruler and the nobility. The rights and obligations of the nobles in relation to the ruler in the medieval Bosnian state were defined through the institution of "faithful service" on one side and "noble faith" on the other. Simply put, as long as the nobles faithfully served the ruler, they were secure and their possessions were protected. This article focuses on instances of treason against the ruler and the judicial body responsible for investigating charges and delivering judgments according to established legal customs. The nobles mentioned in the Bosnian charters played a role in defining the relationship between the ruler and the respective noble, as did members of the hierarchy of the Bosnian Church. The Bosnian Church was a religious institution formed in the territory of Bosnia after the displacement of the Catholic diocese in the mid-13th century and was first mentioned in the 1320s. It was considered a heretical movement by the Roman Church, and its followers were excommunicated. It was accepted by the Bosnian ruling dynasty of Kotromanić and by the majority of noble families. From the perspective of neighboring states, the hierarchy of this church was considered to be the authority characterized by exceptional moral values. The aim of this article is to provide the research results regarding the role of the head (djed) of the Bosnian Church in determining the culpability of Bosnian nobles during the 14th and 15th centuries.
Note
The paper is the result of work on the project "Regalna prava bosanskih vladara i vlastelina u srednjem vijeku" financed by the Federal Ministry of Education and Science.
Reference
[1] Dubrovnik State Archives, Lettere di Levante
[2] Dinić, Mihailo (ed.) (1967): Iz dubrovačkog arhiva III, Beograd.
[3] Fejér, Georgii (ed.) (1844): Codex diplomaticus ecclestiasticus ac civilis X/VI, Budae.
[4] Isailović, Neven (ed.) (2010): Povelja bana Pavla Šubića i njegovih sinova knezu Hrvatinu Stjepaniću, in: Građa o prošlosti Bosne 3, Banja Luka, pp. 11–27.
[5] Ječmenica, Dejan (ed.) (2009): Povelja banice Jelisavete i bana Stefana II knezu Vukcu Hrvatiniću, in: Građa o prošlosti Bosne 2, Banja Luka, pp. 11–23.
[6] Ječmenica, Dejan (ed.) (2011a): Povelja bana Tvrtka knezu Pavlu Vukoslaviću, in: Građa o prošlosti Bosne 4, Banja Luka, pp. 21–29.
[7] Ječmenica, Dejan (ed.) (2011b): Povelja bana Tvrtka knezu Vlatku Vukoslaviću, in: Građa o prošlosti Bosne 4, Banja Luka, pp. 9–19.
[8] Kercseich, Balthasaris Adami (ed.) (1770): De regnis Dalmatiae Croatiae Sclavoniae notitae praeliminares periodis IV distictae quibus ex scopo et fine, Zagrabiae.
[9] Mihaljčić, Rade (ed.) (2002): Povelja kralja Stefana Tvrtka I Kotromanića knezu i vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću, in: Stari srpski arhiv 1, Beograd, pp. 117–129.
[10] Miklosich, Franz (ed.) (1858): Monumenta serbica spectantia historiam Serbiae Bosnae Ragusii, Viennae.
[11] Mrgić-Radojčić, Jelena (ed.) (2002): Povelja bana Stjepana II Kotromanića knezu Vuku i Pavlu Vukoslaviću, in: Stari srpski arhiv 1, Beograd, pp. 79–92.
[12] Mrgić-Radojčić, Jelena (ed.) (2003): Povelja bana Tvrtka knezu Vukcu Hrvatiniću, in: Stari srpski arhiv 2, Beograd 2003, pp. 167–184.
[13] Mrgić-Radojčić, Jelena (ed.) (2004): Povelja bana Stjepana II velikom knezu Grguru Stjepaniću, in: Stari srpski arhiv 3, Beograd, pp. 19–33.
[14] Mrgić, Jelena (ed.) (2008a): Povelja bana Stjepana II Kotromanića kojom knezu Vukoslavu Hrvatiniću daje svoju 'vjeru gospodsku', in: Stari srpski arhiv 7, Beograd, pp. 51–58.
[15] Mrgić, Jelena (ed.) (2008b): Povelja bosanskog bana Stjepana II Kotromanića kojom knezu Vukoslavu Hrvatiniću daje župe Banjicu i Vrbanju sa gradovima, in: Građa o prošlosti Bosne 1, Banja Luka, pp. 11–22.
[16] Rudić, Srđan (ed.) (2003): Povelja bana Tvrtka Kotromanića knezu Vlatku Vukoslaviću, in: Stari srpski arhiv 2, Laktaši, pp. 69–83.
[17] Rudić, Srđan (ed.) (2006): Povelja kralja Stefana Dabiše braći Semković, in: Stari srpski arhiv 5, Beograd, pp. 157–171.
[18] Rudić, Srđan (ed.) (2019): Povelja kralja Stefana Tomaša sinovima Ivaniša Dragišića, in: Građa o prošlosti Bosne 12, Banja Luka, pp. 81–94.
[19] Smiljanić, Aranđel (ed.) (2011): Povelja vojvode Đurđa Voisalića kojom potvrđuje baštinske posjede braći Đurđevićima, in: Građa o prošlosti Bosne 4, Banja Luka, 117–135.
[20] Stojanović, Ljubomir (ed.) (1929): Stare srpske povelje i pisma I/1, Beograd-Sremski Karlovci.
[21] Stojanović, Ljubomir (ed.) (1934): Stare srpske povelje i pisma I/2, Beograd-Sremski Karlovci.
[22] Anđelić, Pavao (1971): Originalni dijelovi dviju bosanskih povelja u falzifikatima Ivana Tomke Marnavića, in: Glasnik Zemaljskog muzeja NS 26, pp. 347–360.
[23] Anđelić, Pavao (1976): Barones regni i državno vijeće srednjovjekovne Bosne, in: Prilozi 11–12, pp. 29–48.
[24] Babić, Anto (1972): O odnosima vazaliteta u srednjovjekovnoj Bosni, in: Anto Babić (ed.): Iz istorije srednjovjekovne Bosne, Sarajevo, pp. 15–33.
[25] Babić, Anto (1987): Društvo srednjovjekovne bosanske države, in: Enver Redžić (ed.): Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine I: Društvo i privreda srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo, pp. 21–83.
[26] Ćirković, Sima (1958): Ostaci starije društvene strukture u bosanskom feudalnom društvu, in: Istorijski glasnik 3–4, pp. 155–164.
[27] Ćirković, Sima (1964a): Istorija srednjovekovne bosanske države, Beograd.
[28] Ćirković, Sima (1964b): Herceg Stefan Vukčić Kosača i njegovo doba, Beograd.
[29] Ćirković, Sima (1987): Bosanska crkva u bosanskoj državi, in: Enver Redžić (ed.): Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine I: Društvo i privreda srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo, pp. 195–224.
[30] Ćirković, Sima (1997): 'Verna služba' i 'vjera gospodska'. Veze lične zavisnosti u bosanskoj državi, in: Sima Ćirković (ed.): Rabotnici, vojnici, duhovnici. Društva srednjovekovnog Balkana, Beograd, pp. 318–339.
[31] Ćošković, Pejo (2000): Ustrojstvo Crkve bosanske, in: Marko Karamatić (ed.): Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 500. obljetnice smrti fra Anđela Zvizdovića, Sarajevo-Fojnica, pp. 61–83.
[32] Ćošković, Pejo (2005): Crkva bosanska u XV. stoljeću, Sarajevo.
[33] Ćošković, Pejo (2011): Ogledanje krivnje u srednjovjekovnoj bosanskoj državi, in: Josip Kregar – Vlaho Bogošić – Dalibor Čepulo – Petar Miladin – Slven Ravlić – Filip Hameršak (eds.): Bogišić i kultura sjećanja, Zagreb, pp. 338–356.
[34] Ćorović, Vladimir (1940): Historija Bosne, Beograd.
[35] Dautović, Dženan (2021): Nulla spes sit ... Bosnia and the Papacy in the Thirteenth Century, in: Specimina Nova Pars Prima Sectio Mediaevalis 11, pp. 97–125.
[36] Dinić, Mihailo (1955): Državni sabor srednjevekovne Bosne, Beograd.
[37] Džaja, Srećko – Lovrenović, Dubravko (2009): Crkva bosanska (ni bogumilska, ni dualistička, nego šizmatička i državna crkva), in: Jukić 38–39, pp. 237–256.
[38] Fine, John V.A. (2005): Bosanska crkva: Novo tumačenje, Sarajevo.
[39] Hašimbergović, Elma (2005): Prvi pomen krstjana u srednjovjekovnoj Bosni (Analiza izvora sa kraja XII i početka XIII stoljeća), in: Franjo Šanjek (ed.): Fenomen 'krstjani' u srednjovjekovnoj Bosni i Humu, Sarajevo – Zagreb, pp. 413–424.
[40] Kurtović, Esad (2009): Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača, Sarajevo.
[41] Šidak, Jaroslav (1965): O autentičnostima i značenju jedne isprave bosanskog djeda (1427), in: Slovo 15–16, pp. 282–297.
[42] Šidak, Jaroslav (1975): Studije o "crkvi bosanskoj" i bogumilstvu, Zagreb.
[43] Škrivanić, Gavro (1958): Rat bosanskog kralja Ostoje sa Dubrovnikom, in: Vesnik 5/2, pp. 35–60.
[44] Solovj ev, Aleksandar (1949): Vlasteoske povelje bosanskih vladara, in: Istorisko-pravni zbornik 1/1, pp. 79–105.
[45] Thallóczy, Ludwig von (1914): Studien zur geschihte Bosniens und Serbiens im mittelalter, München–Leipzig.
[46] Truhelka, Ćiro (1942): Državno i sudbeno ustrojstvo Bosne u srednjem vijeku, in: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do 1463, Sarajevo, pp. 593–616.
[47] Zadro, Dejan (2005): Katarsko-dualistički pokret na istočnoj obali Jadrana i heretička Bosna, in: Pro Tempore 2/2, pp. 23–33.
[2] Dinić, Mihailo (ed.) (1967): Iz dubrovačkog arhiva III, Beograd.
[3] Fejér, Georgii (ed.) (1844): Codex diplomaticus ecclestiasticus ac civilis X/VI, Budae.
[4] Isailović, Neven (ed.) (2010): Povelja bana Pavla Šubića i njegovih sinova knezu Hrvatinu Stjepaniću, in: Građa o prošlosti Bosne 3, Banja Luka, pp. 11–27.
[5] Ječmenica, Dejan (ed.) (2009): Povelja banice Jelisavete i bana Stefana II knezu Vukcu Hrvatiniću, in: Građa o prošlosti Bosne 2, Banja Luka, pp. 11–23.
[6] Ječmenica, Dejan (ed.) (2011a): Povelja bana Tvrtka knezu Pavlu Vukoslaviću, in: Građa o prošlosti Bosne 4, Banja Luka, pp. 21–29.
[7] Ječmenica, Dejan (ed.) (2011b): Povelja bana Tvrtka knezu Vlatku Vukoslaviću, in: Građa o prošlosti Bosne 4, Banja Luka, pp. 9–19.
[8] Kercseich, Balthasaris Adami (ed.) (1770): De regnis Dalmatiae Croatiae Sclavoniae notitae praeliminares periodis IV distictae quibus ex scopo et fine, Zagrabiae.
[9] Mihaljčić, Rade (ed.) (2002): Povelja kralja Stefana Tvrtka I Kotromanića knezu i vojvodi Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću, in: Stari srpski arhiv 1, Beograd, pp. 117–129.
[10] Miklosich, Franz (ed.) (1858): Monumenta serbica spectantia historiam Serbiae Bosnae Ragusii, Viennae.
[11] Mrgić-Radojčić, Jelena (ed.) (2002): Povelja bana Stjepana II Kotromanića knezu Vuku i Pavlu Vukoslaviću, in: Stari srpski arhiv 1, Beograd, pp. 79–92.
[12] Mrgić-Radojčić, Jelena (ed.) (2003): Povelja bana Tvrtka knezu Vukcu Hrvatiniću, in: Stari srpski arhiv 2, Beograd 2003, pp. 167–184.
[13] Mrgić-Radojčić, Jelena (ed.) (2004): Povelja bana Stjepana II velikom knezu Grguru Stjepaniću, in: Stari srpski arhiv 3, Beograd, pp. 19–33.
[14] Mrgić, Jelena (ed.) (2008a): Povelja bana Stjepana II Kotromanića kojom knezu Vukoslavu Hrvatiniću daje svoju 'vjeru gospodsku', in: Stari srpski arhiv 7, Beograd, pp. 51–58.
[15] Mrgić, Jelena (ed.) (2008b): Povelja bosanskog bana Stjepana II Kotromanića kojom knezu Vukoslavu Hrvatiniću daje župe Banjicu i Vrbanju sa gradovima, in: Građa o prošlosti Bosne 1, Banja Luka, pp. 11–22.
[16] Rudić, Srđan (ed.) (2003): Povelja bana Tvrtka Kotromanića knezu Vlatku Vukoslaviću, in: Stari srpski arhiv 2, Laktaši, pp. 69–83.
[17] Rudić, Srđan (ed.) (2006): Povelja kralja Stefana Dabiše braći Semković, in: Stari srpski arhiv 5, Beograd, pp. 157–171.
[18] Rudić, Srđan (ed.) (2019): Povelja kralja Stefana Tomaša sinovima Ivaniša Dragišića, in: Građa o prošlosti Bosne 12, Banja Luka, pp. 81–94.
[19] Smiljanić, Aranđel (ed.) (2011): Povelja vojvode Đurđa Voisalića kojom potvrđuje baštinske posjede braći Đurđevićima, in: Građa o prošlosti Bosne 4, Banja Luka, 117–135.
[20] Stojanović, Ljubomir (ed.) (1929): Stare srpske povelje i pisma I/1, Beograd-Sremski Karlovci.
[21] Stojanović, Ljubomir (ed.) (1934): Stare srpske povelje i pisma I/2, Beograd-Sremski Karlovci.
[22] Anđelić, Pavao (1971): Originalni dijelovi dviju bosanskih povelja u falzifikatima Ivana Tomke Marnavića, in: Glasnik Zemaljskog muzeja NS 26, pp. 347–360.
[23] Anđelić, Pavao (1976): Barones regni i državno vijeće srednjovjekovne Bosne, in: Prilozi 11–12, pp. 29–48.
[24] Babić, Anto (1972): O odnosima vazaliteta u srednjovjekovnoj Bosni, in: Anto Babić (ed.): Iz istorije srednjovjekovne Bosne, Sarajevo, pp. 15–33.
[25] Babić, Anto (1987): Društvo srednjovjekovne bosanske države, in: Enver Redžić (ed.): Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine I: Društvo i privreda srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo, pp. 21–83.
[26] Ćirković, Sima (1958): Ostaci starije društvene strukture u bosanskom feudalnom društvu, in: Istorijski glasnik 3–4, pp. 155–164.
[27] Ćirković, Sima (1964a): Istorija srednjovekovne bosanske države, Beograd.
[28] Ćirković, Sima (1964b): Herceg Stefan Vukčić Kosača i njegovo doba, Beograd.
[29] Ćirković, Sima (1987): Bosanska crkva u bosanskoj državi, in: Enver Redžić (ed.): Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine I: Društvo i privreda srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo, pp. 195–224.
[30] Ćirković, Sima (1997): 'Verna služba' i 'vjera gospodska'. Veze lične zavisnosti u bosanskoj državi, in: Sima Ćirković (ed.): Rabotnici, vojnici, duhovnici. Društva srednjovekovnog Balkana, Beograd, pp. 318–339.
[31] Ćošković, Pejo (2000): Ustrojstvo Crkve bosanske, in: Marko Karamatić (ed.): Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 500. obljetnice smrti fra Anđela Zvizdovića, Sarajevo-Fojnica, pp. 61–83.
[32] Ćošković, Pejo (2005): Crkva bosanska u XV. stoljeću, Sarajevo.
[33] Ćošković, Pejo (2011): Ogledanje krivnje u srednjovjekovnoj bosanskoj državi, in: Josip Kregar – Vlaho Bogošić – Dalibor Čepulo – Petar Miladin – Slven Ravlić – Filip Hameršak (eds.): Bogišić i kultura sjećanja, Zagreb, pp. 338–356.
[34] Ćorović, Vladimir (1940): Historija Bosne, Beograd.
[35] Dautović, Dženan (2021): Nulla spes sit ... Bosnia and the Papacy in the Thirteenth Century, in: Specimina Nova Pars Prima Sectio Mediaevalis 11, pp. 97–125.
[36] Dinić, Mihailo (1955): Državni sabor srednjevekovne Bosne, Beograd.
[37] Džaja, Srećko – Lovrenović, Dubravko (2009): Crkva bosanska (ni bogumilska, ni dualistička, nego šizmatička i državna crkva), in: Jukić 38–39, pp. 237–256.
[38] Fine, John V.A. (2005): Bosanska crkva: Novo tumačenje, Sarajevo.
[39] Hašimbergović, Elma (2005): Prvi pomen krstjana u srednjovjekovnoj Bosni (Analiza izvora sa kraja XII i početka XIII stoljeća), in: Franjo Šanjek (ed.): Fenomen 'krstjani' u srednjovjekovnoj Bosni i Humu, Sarajevo – Zagreb, pp. 413–424.
[40] Kurtović, Esad (2009): Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača, Sarajevo.
[41] Šidak, Jaroslav (1965): O autentičnostima i značenju jedne isprave bosanskog djeda (1427), in: Slovo 15–16, pp. 282–297.
[42] Šidak, Jaroslav (1975): Studije o "crkvi bosanskoj" i bogumilstvu, Zagreb.
[43] Škrivanić, Gavro (1958): Rat bosanskog kralja Ostoje sa Dubrovnikom, in: Vesnik 5/2, pp. 35–60.
[44] Solovj ev, Aleksandar (1949): Vlasteoske povelje bosanskih vladara, in: Istorisko-pravni zbornik 1/1, pp. 79–105.
[45] Thallóczy, Ludwig von (1914): Studien zur geschihte Bosniens und Serbiens im mittelalter, München–Leipzig.
[46] Truhelka, Ćiro (1942): Državno i sudbeno ustrojstvo Bosne u srednjem vijeku, in: Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do 1463, Sarajevo, pp. 593–616.
[47] Zadro, Dejan (2005): Katarsko-dualistički pokret na istočnoj obali Jadrana i heretička Bosna, in: Pro Tempore 2/2, pp. 23–33.