Název: Mit kao tema i referentno opće mjesto u posttridentskom književnom tekstu : Interpretatio slavica antičkog mita i soteriološki mit u Vili Slovinki Jurja Barakovića
Variantní název:
- Myth as a topic and a commonplace in the post-Tridentine literary text : Interpretatio Slavica of the antique myth and soteriological myth in Vila Slovinka by Juraj Baraković
Zdrojový dokument: Slavica litteraria. 2019, roč. 22, č. 2, s. 55-67
Rozsah
55-67
-
ISSN1212-1509 (print)2336-4491 (online)
Trvalý odkaz (DOI): https://doi.org/10.5817/SL2019-2-5
Trvalý odkaz (handle): https://hdl.handle.net/11222.digilib/141810
Type: Článek
Jazyk
Licence: CC BY-SA 4.0 International
Upozornění: Tyto citace jsou generovány automaticky. Nemusí být zcela správně podle citačních pravidel.
Abstrakt(y)
Izlaganje se osvrće na funkciju i status mitoloških tema i figura u spjevu Vila Slovinka (1614) Jurja Barakovića. Spjev posjeduje određeni sloj motivike i figuralnosti antičke mitološke provenijencije u mjeri koja je bila široko rasprostranjena u književnosti ranoga novog vijeka kao svojevrsna humanistička legitimacija obrazovana pisca i kad piše na vernakularu. Posttridentski utjecaj na spjev odražava se u žanrovskim i tematskim obilježjima drugoga dijela spjeva, koja čine otklon u odnosu na prvi njegov dio zamišljen i napisan prvotno kao samostalna cjelina, a posttridentski duh regulira i (ne)prisutnost mitskih tema, motiva i popularnih figura. Budući da su mitološka motivika, tematika i figuracija svojevrstan odraz autorova obrazovnog, a kršćanska njegova svjetonazornog habitusa, zanimljivo je kontekstualizirati napor uložen u koegzistenciju humanističkog i posttridentskog kao dvaju obrazaca u djelu.
This paper reflects upon function and status of mythological topics and figures in the poem Vila Slovinka (1614) by Juraj Baraković. The poem in its entirety possesses a significant layer of antique figurality of mythological provenance, that was widespread in the literature of the early modern period, as a kind of humanistic legitimization of an educated writer, even whilst writing in vernacular. The post-Tridentine influences on the poem are reflected in genre and topical features of the second part of the poem, which represent a deflection in relation to its first part, originally conceived and written as a self-contained whole; and which are further reflected in interfering mythical topics and popular figures. Since mythological and Christian motifs, topics and figurations indicate both the author's educational and ideological habitus respectively, it is interesting to contextualize the effort invested in the coexistence of the humanist and the post-Tridentine, the two patterns coexisting in the poem.
Reference
[1] BARAKOVIĆ, Juraj: Vila Slovinka Jurja Barakovića Zadranina u četari varsti petja složena, ča jest u pismi skupne, u osmoredke, u zučnopojke i u poluredke. Antonio Turini, Venecija, 1614.
[2] BARAKOVIĆ, Juraj: Djela. Priredili P. Budmani – M. Valjavac. Stari pisci hrvatski. Zagreb: JAZU, 1889.
[3] BAHTIN, Mihail: Estetika jezičkog stvaralaštva. prev. Mirjana Grbić. Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 2013.
[4] BELAJ, Vitomir: Hod kroz godinu. Pokušaj rekonstrukcije prahrvatskoga mitskoga svjetonazora. Zagreb: Golden marketing, 1998; 2. izmjenjeno i dopunjeno izd., Zagreb, 2007.
[5] BELAJ, Vitomir: Nacrt za proučavanje hrvatskog baroknog bajoslovlja. Radovi hrvatskog društva folklorista, 1995, 2–3.
[6] CVETNIĆ, Sanja: Ikonografija nakon Tridentskog sabora i hrvatska likovna baština. Zagreb: FF press, 2007.
[7] GRMAČA, Dolores: Nevolje s tijelom. Alegorija putovanja od Bunića do Barakovića. Zagreb: Matica hrvatska, 2015.
[8] GUILDAY, Peter: The Sacred Congregation de Propaganda fide (1622–1922). Catholic Historical Review, 6, 4, s. 478–494, Catholic University of America Press, 1921.
[9] ELIADE, Mircea: Mit i zbilja. Prev. Mirna Cvitan – Ljerka Mifka. Zagreb: Matica Hrvatska, 1970.
[10] KENNEDY, William J.: Jacopo Sannazaro and the uses of Pastoral. Hanover – London: University Press of New England, 1983.
[11] KOMBOL, Mihovil: Poviest hrvatske književnosti do narodnog preporoda. Zagreb: Matica hrvatska, 1945.
[12] KRAVAR, Zoran: Das Barock in der kroatischen Literatur. Köln – Weimar – Wien: Böhlau, 1991.
[13] MEDINI, Milorad: Povijest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku. I knjiga. XVI. Stoljeće. Zagreb: Matica hrvatska, 1902.
[14] MONTROSE, Louis Adrian: Proučavanje renesanse: poetika i politika kulture. In: Poetika renesansne kulture: novi historizam. Ur. David Šporer. Zagreb: Disput, 2007, s. 53–78.
[15] MRDEŽA ANTONINA, Divna: Žanrovski status teksta. In: Vila, Pisnik i čatnici. Zbornik radova sa znanstvenog skupa "'Vila Slovinka' Jurja Barakovića (1614–2014)". Ur. Divna Mrdeža Antonina. Zadar: Sveučilište u Zadru, u suradnji s HAZU i Filozofskim fakultetom u Zagrebu, 2017, s. 213–238.
[16] MRDEŽA ANTONINA, Divna: Panegirik ili satira u Vili Slovinki Jurja Barakovića? – muka čitatelja s povijesne distance. In: Satire und Komik in der bosnisch-herzegowinischen, kroatischen, montenegrinischen und serbischen Literatur. Ur. Renate Hansen Kokoruš – Darko Lukić – Boris Senker, Kovač, Hamburg, 2018, s. 13–32.
[17] NIXON, C. E. V. – SAYLOR RODGERS, Barbara: In praise of later Roman emperors: "The panegirici latini", Introduction, translation and historical commentary, with the latin text of R. A. B. Mynors. University of California Press, 1994.
[18] ORBINI, Mavro: Kraljevstvo Slavena. Prev. Snježana Husić; prir. Franjo Šanjek. Zagreb: Golden marketing, 1999.
[19] PAVLIČIĆ, Pavao: Vila Slovinka. In: Epika Granice. Zagreb: Matica hrvatska, 2007, s. 109–163.
[20] PETROVIĆ, Svetozar: Problem soneta u starijoj hrvatskoj književnosti (Oblik i smisao). Rad JAZU, 350, 1968, s. 5–303.
[21] PRICE, Glanville: Romance studies in Great Britain. In: Trends in Romance Linguistics and Philology. Vol. 4: National and Regional Trends in Romance Linguistics and Philology. Ur. Rebecca Posner i dr. The Hague – Paris – New York: Mounton Publishers, 1982, s. 127–171.
[22] PRIJATELJ-PAVIČIĆ, Ivana: Kiparska i slikarska umjetnička baština bratovština u Dalmaciji između XIV. i XIX. st. Croatica Christiana Periodica 40, 1997, s. 39–53.
[23] ŠVELEC, Franjo: O kompozicijskim osobitostima Vile Slovinke. In: Po stazi netlačeni. Split: Čakavski sabor, 1977, s. 195–212.
[24] ZORANIĆ, Petar: Planine. Prijevod i komentari Marko Grčić. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1988.
[2] BARAKOVIĆ, Juraj: Djela. Priredili P. Budmani – M. Valjavac. Stari pisci hrvatski. Zagreb: JAZU, 1889.
[3] BAHTIN, Mihail: Estetika jezičkog stvaralaštva. prev. Mirjana Grbić. Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, 2013.
[4] BELAJ, Vitomir: Hod kroz godinu. Pokušaj rekonstrukcije prahrvatskoga mitskoga svjetonazora. Zagreb: Golden marketing, 1998; 2. izmjenjeno i dopunjeno izd., Zagreb, 2007.
[5] BELAJ, Vitomir: Nacrt za proučavanje hrvatskog baroknog bajoslovlja. Radovi hrvatskog društva folklorista, 1995, 2–3.
[6] CVETNIĆ, Sanja: Ikonografija nakon Tridentskog sabora i hrvatska likovna baština. Zagreb: FF press, 2007.
[7] GRMAČA, Dolores: Nevolje s tijelom. Alegorija putovanja od Bunića do Barakovića. Zagreb: Matica hrvatska, 2015.
[8] GUILDAY, Peter: The Sacred Congregation de Propaganda fide (1622–1922). Catholic Historical Review, 6, 4, s. 478–494, Catholic University of America Press, 1921.
[9] ELIADE, Mircea: Mit i zbilja. Prev. Mirna Cvitan – Ljerka Mifka. Zagreb: Matica Hrvatska, 1970.
[10] KENNEDY, William J.: Jacopo Sannazaro and the uses of Pastoral. Hanover – London: University Press of New England, 1983.
[11] KOMBOL, Mihovil: Poviest hrvatske književnosti do narodnog preporoda. Zagreb: Matica hrvatska, 1945.
[12] KRAVAR, Zoran: Das Barock in der kroatischen Literatur. Köln – Weimar – Wien: Böhlau, 1991.
[13] MEDINI, Milorad: Povijest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku. I knjiga. XVI. Stoljeće. Zagreb: Matica hrvatska, 1902.
[14] MONTROSE, Louis Adrian: Proučavanje renesanse: poetika i politika kulture. In: Poetika renesansne kulture: novi historizam. Ur. David Šporer. Zagreb: Disput, 2007, s. 53–78.
[15] MRDEŽA ANTONINA, Divna: Žanrovski status teksta. In: Vila, Pisnik i čatnici. Zbornik radova sa znanstvenog skupa "'Vila Slovinka' Jurja Barakovića (1614–2014)". Ur. Divna Mrdeža Antonina. Zadar: Sveučilište u Zadru, u suradnji s HAZU i Filozofskim fakultetom u Zagrebu, 2017, s. 213–238.
[16] MRDEŽA ANTONINA, Divna: Panegirik ili satira u Vili Slovinki Jurja Barakovića? – muka čitatelja s povijesne distance. In: Satire und Komik in der bosnisch-herzegowinischen, kroatischen, montenegrinischen und serbischen Literatur. Ur. Renate Hansen Kokoruš – Darko Lukić – Boris Senker, Kovač, Hamburg, 2018, s. 13–32.
[17] NIXON, C. E. V. – SAYLOR RODGERS, Barbara: In praise of later Roman emperors: "The panegirici latini", Introduction, translation and historical commentary, with the latin text of R. A. B. Mynors. University of California Press, 1994.
[18] ORBINI, Mavro: Kraljevstvo Slavena. Prev. Snježana Husić; prir. Franjo Šanjek. Zagreb: Golden marketing, 1999.
[19] PAVLIČIĆ, Pavao: Vila Slovinka. In: Epika Granice. Zagreb: Matica hrvatska, 2007, s. 109–163.
[20] PETROVIĆ, Svetozar: Problem soneta u starijoj hrvatskoj književnosti (Oblik i smisao). Rad JAZU, 350, 1968, s. 5–303.
[21] PRICE, Glanville: Romance studies in Great Britain. In: Trends in Romance Linguistics and Philology. Vol. 4: National and Regional Trends in Romance Linguistics and Philology. Ur. Rebecca Posner i dr. The Hague – Paris – New York: Mounton Publishers, 1982, s. 127–171.
[22] PRIJATELJ-PAVIČIĆ, Ivana: Kiparska i slikarska umjetnička baština bratovština u Dalmaciji između XIV. i XIX. st. Croatica Christiana Periodica 40, 1997, s. 39–53.
[23] ŠVELEC, Franjo: O kompozicijskim osobitostima Vile Slovinke. In: Po stazi netlačeni. Split: Čakavski sabor, 1977, s. 195–212.
[24] ZORANIĆ, Petar: Planine. Prijevod i komentari Marko Grčić. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1988.