Název: Kultúrno historické a prírodne dedičstvo Slavónie
Zdrojový dokument: Porta Balkanica. 2012, roč. 4, č. 1-2, s. [32]-39
Rozsah
[32]-39
-
ISSN1804-2449
Trvalý odkaz (handle): https://hdl.handle.net/11222.digilib/135335
Type: Článek
Jazyk
Jazyk shrnutí
Licence: Neurčená licence
Upozornění: Tyto citace jsou generovány automaticky. Nemusí být zcela správně podle citačních pravidel.
Abstrakt(y)
The root of the word Slavonia is the name "Slav". Historically, the region was reffered to as Slavonia, the land of the Slavs. The area is divided into five counties, with total population of 891 259 (2001 census). Slavonians are very familiar in that part of the Europe because of their traditional food. Slavonia significantly contributed to culture of Croatia as a whole, both through works of artists and through patrons of arts. Slavonia is a distinct region of Croatia in terms of ethnological factors in traditional music. It is a region where traditional culture is preserved through folklore festivals. Typical traditional music instruments belong to tamburica and bagpipes family. Slavonia is one of Croatian winemaking sub-regions, a part of its continental winegrowing region. The best known winegrowing areas of Slavonia are centered on Djakovo, Ilok and Kutjevo, where Graševina grapes are predominant, but other cultivars are increasingly present.
Reference
[1] BAŽDAR, Z. Trgovačke prilike na Vukovarskom području 1868–1914. Hrvatski institut za povijest, Podružnica Slavonski Brod, 2003, br. 3, str. 231–246.
[2] BELAVIĆ, P. Crtice iz prošlosti Vukovara. Vukovar, 1927, str. 13–14.
[3] BLAGOJEVIĆ, A. Zemljopisno, povijesno, upravno i pravno određenje istočne Hrvatske... Zb. Prav. Fak. Sveuč. Rij. v. 29, br. 2, str. 1149–1180 (2008).
[4] BOGNAR, A. Geomorfološke osobine fluvijalnomočvarne nizine Kopačkog rita. Geografski glasnik, 1984, broj 46, str. 5–20.
[5] GETZ, D. Kopački rit: nacionalni park ili park prirode? Priroda: mjesečnik za popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije, 2005, vol. 95, br. 5 (934), str. 33–39.
[6] KOMBOL PANČIĆ, T. Kulturno naslijeđe i turizam. Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, 2006, br. 16–17, str. 211–226.
[7] KOVAČ, I. Statističke informacije 2011. Državni zavod za statistiku republike Hrvatske, 2011, s. 94.
[8] MARKOVIĆ, M. Slavonija. Povijest naselja i podrijetlo stanovništva. Golden marketing Zagreb 2002, str. 493.
[9] PANČIĆ, K. Kulturno naslijeđe i turizam. Radovi zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, 2006, br. 16–17, s. 211–236. http://www.geografija.hr/clanci/135/turizamkao-faktor-razvoja-istocne-hrvatske-stvarnost ili-san, citované – 22. 02. 2012.
[2] BELAVIĆ, P. Crtice iz prošlosti Vukovara. Vukovar, 1927, str. 13–14.
[3] BLAGOJEVIĆ, A. Zemljopisno, povijesno, upravno i pravno određenje istočne Hrvatske... Zb. Prav. Fak. Sveuč. Rij. v. 29, br. 2, str. 1149–1180 (2008).
[4] BOGNAR, A. Geomorfološke osobine fluvijalnomočvarne nizine Kopačkog rita. Geografski glasnik, 1984, broj 46, str. 5–20.
[5] GETZ, D. Kopački rit: nacionalni park ili park prirode? Priroda: mjesečnik za popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije, 2005, vol. 95, br. 5 (934), str. 33–39.
[6] KOMBOL PANČIĆ, T. Kulturno naslijeđe i turizam. Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, 2006, br. 16–17, str. 211–226.
[7] KOVAČ, I. Statističke informacije 2011. Državni zavod za statistiku republike Hrvatske, 2011, s. 94.
[8] MARKOVIĆ, M. Slavonija. Povijest naselja i podrijetlo stanovništva. Golden marketing Zagreb 2002, str. 493.
[9] PANČIĆ, K. Kulturno naslijeđe i turizam. Radovi zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, 2006, br. 16–17, s. 211–236. http://www.geografija.hr/clanci/135/turizamkao-faktor-razvoja-istocne-hrvatske-stvarnost ili-san, citované – 22. 02. 2012.